Vožnja biciklom bolja je od antidepresiva
Korištenjem bicikla smanjuju se prometne gužve, povećava sigurnost u prometu, štedi se na troškovima za gorivo, parkiranje i održavanje automobila. Znatna je i ušteda vremena zbog bržeg dolaska od tačke A do tačke B, smanjuje se stres prilikom vožnje, a za razliku od auta ili javnog prijevoza vozeći bicikl možemo tačno planirati vrijeme dolaska na željeno mjesto. Stručnjaci smatraju da je najveća korist kretanja biciklom smanjenje otuđenosti među ljudima te mogućnost komunikacije s drugim osobama. Osim toga, smanjuje se zagađenja prašinom i ispušnim plinovima, bukom, a izgradnja biciklističkih staza bitno je jeftinija od izgradnje puteva za motorna vozila.
Na žalost, još uvijek ne postoji kampanja za veće korištenje bicikla u prometu, a s obzirom na brojne koristi to je zaista žalostan podatak, pa se građani više kreću biciklom samo na temelju usmene predaje. U Ljubljani se, na primjer, bicikl koristi za 10 posto kretanja, a u većini europskih gradova od 15 do 20, pa čak i 30 posto. Upotreba bicikla u Beogradu u posljednje vrijeme, je opadanju dok u Novom Sadu je u porastu.
Vožnja biciklom jedan je od najraširenijih oblika rekreacije u svijetu, a velik broj ljudi koristi bicikl kao svakodnevno prijevozno sredstvo za odlazak na posao. Vožnja biciklom pozitivno utječe na opće zdravlje, smanjuje rizik od najčešćih bolesti današnjice: bolesti krvožilnog sustava i karcinoma, šećerne bolesti, a pomaže i u borbi protiv stresa i depresije.
Takođe snižava pritisak, a korisna je i u prevenciji osteoporoze. Kod ljudi s oštećenjem sustava za kretanje kontroliranim korištenjem bicikla možemo dobro nadopuniti klasičnu rehabilitaciju, poboljšavajući njen učinak te smanjiti recidive oštećenja lokomotornog aparata. Lepa priroda, dinamika same aktivnosti, svjež vazduh te korištenje praktički svih mišićnih grupa dodatne su prednosti vožnje biciklom. Vožnja biciklom spada u grupu aerobnih sportova, telesnih aktivnosti koje za dobivanje energije koriste energetske izvore uz prisutnost kiseonika. Takva telesna aktivnost uključuje velik broj mišićnih skupina, u kontinuiranim cikličkim pokretima, pri čemu se kontinuirano opterećuje i krvožilno-dišni sistem. Za razliku od anaerobnih sportova, u koje spada dizanje utega ili igranje tenisa, aerobni sportovi osobito poboljšavaju kardiorespiratorni kapacitet - uz povećanje izdržljivosti, bolji rad srca i pluća te poboljšanja cirkulacije. Za razliku od mnogih drugih sportova, kod kojih je akitvnost diskontinuirana i povremeno visoko intenzivna, tijekom vožnje biciklom možemo precizno odabrati željeni intenzitet napora. Intenzitet napora može se jako dobro pratiti pulsmetrom, što i omogućuje preciznu kontrolu napora.
Na žalost, još uvijek ne postoji kampanja za veće korištenje bicikla u prometu, a s obzirom na brojne koristi to je zaista žalostan podatak, pa se građani više kreću biciklom samo na temelju usmene predaje. U Ljubljani se, na primjer, bicikl koristi za 10 posto kretanja, a u većini europskih gradova od 15 do 20, pa čak i 30 posto. Upotreba bicikla u Beogradu u posljednje vrijeme, je opadanju dok u Novom Sadu je u porastu.
Vožnja biciklom jedan je od najraširenijih oblika rekreacije u svijetu, a velik broj ljudi koristi bicikl kao svakodnevno prijevozno sredstvo za odlazak na posao. Vožnja biciklom pozitivno utječe na opće zdravlje, smanjuje rizik od najčešćih bolesti današnjice: bolesti krvožilnog sustava i karcinoma, šećerne bolesti, a pomaže i u borbi protiv stresa i depresije.
Takođe snižava pritisak, a korisna je i u prevenciji osteoporoze. Kod ljudi s oštećenjem sustava za kretanje kontroliranim korištenjem bicikla možemo dobro nadopuniti klasičnu rehabilitaciju, poboljšavajući njen učinak te smanjiti recidive oštećenja lokomotornog aparata. Lepa priroda, dinamika same aktivnosti, svjež vazduh te korištenje praktički svih mišićnih grupa dodatne su prednosti vožnje biciklom. Vožnja biciklom spada u grupu aerobnih sportova, telesnih aktivnosti koje za dobivanje energije koriste energetske izvore uz prisutnost kiseonika. Takva telesna aktivnost uključuje velik broj mišićnih skupina, u kontinuiranim cikličkim pokretima, pri čemu se kontinuirano opterećuje i krvožilno-dišni sistem. Za razliku od anaerobnih sportova, u koje spada dizanje utega ili igranje tenisa, aerobni sportovi osobito poboljšavaju kardiorespiratorni kapacitet - uz povećanje izdržljivosti, bolji rad srca i pluća te poboljšanja cirkulacije. Za razliku od mnogih drugih sportova, kod kojih je akitvnost diskontinuirana i povremeno visoko intenzivna, tijekom vožnje biciklom možemo precizno odabrati željeni intenzitet napora. Intenzitet napora može se jako dobro pratiti pulsmetrom, što i omogućuje preciznu kontrolu napora.
Hodanje i rekreacija
Ukoliko se nikada ranije niste bavili sportom ili ste napravili dugu pauzu u vežbanju probajte hodanje kao vid rekreacije pogodan za početnike. Hodanje ima veoma dobar uticaj na zdravlje, a nije naročito zahtevan vid rekreacije. Hodanjem od 30 do 60 minuta na dan, pet dana u nedelji, snižavate zdravstvene rizike od raka, dijabetesa tipa II, srčanih oboljenja, depresije… Hodanje potpomaže osnaživanju kostiju, naročito kuka. Duge šetnje će pomoći kod snižavavanja “lošeg” LDL holesterola, istovremeno povećavajući dobar HDL holesterol.Hodanjem produžavate i povećavate kvalitet život, a u istom trenutku bavite se bezbednom aktivnošću, pa čak i ako ste gojazni i imate visok krvni pritisak. Dobra strane hodanja u odnosu na trčanje jeste u tome što je hodanje manje naporno, te nećete trpeti rizikovati povređivanje usled udara stopala u podlogu. Hodanje ne zahteva veće ubrzanje srčanog pulsa, pa ga mogu upražnjavati svi, čak i rizične grupe, bolesnici i rekovalescenti. Hodanje je popularan hobi i sjajna rekreacija. Pored poznatih učinaka na smanjenje stresa, novije studije su pokazale da hodanje unapređuje moždane funkcije, pamćenje, koncentraciju i apstraktno razmišljanje.
Svaka rekreacija i fizička aktivnost je korisna jer ima pozitivne učinke na organizam. Značajan je faktor u vođenju zdravog života i predstavlja samu suštinu života: to je igra, zabava, odmor, rehabilitacija, interesovanje, hobi, istraživanje sveta, sport. Vaše savršeno mesto za rekreaciju može biti u vašem dvorištu, obližnjem parku ili lokalnoj teratni. Mnogo ljudi, širom sveta, vikendom putuje isključivo zbog rekreacije, šetajući i vozeći bicikle van zagađenih gradova u netaknutoj prirodi. To isto može biti vaš aktivan vikend – šetanje po Avali, Kosmaju, vojvođanskim selima, Fruškoj gori, Zlatiboru…dok moja preporuka je da posetite Fruskogorski maraton koji se održava početkom maja i da uživate u prirodi.
Svaka rekreacija i fizička aktivnost je korisna jer ima pozitivne učinke na organizam. Značajan je faktor u vođenju zdravog života i predstavlja samu suštinu života: to je igra, zabava, odmor, rehabilitacija, interesovanje, hobi, istraživanje sveta, sport. Vaše savršeno mesto za rekreaciju može biti u vašem dvorištu, obližnjem parku ili lokalnoj teratni. Mnogo ljudi, širom sveta, vikendom putuje isključivo zbog rekreacije, šetajući i vozeći bicikle van zagađenih gradova u netaknutoj prirodi. To isto može biti vaš aktivan vikend – šetanje po Avali, Kosmaju, vojvođanskim selima, Fruškoj gori, Zlatiboru…dok moja preporuka je da posetite Fruskogorski maraton koji se održava početkom maja i da uživate u prirodi.